Pokladno vrijeme u Baranji obilježeno je ophodima strašnih buša koje predkorizmeno razdoblje zaposjednu sela sjeverne Baranje, uz samu granicu s Mađarskom. Ovaj drevni običaj prisutan je i u hrvatskim selima u Mađarskoj, gdje je prepoznat kao dio nematerijalne kulturne baštine, dok su Mohačke buše čak zaštićene i pod UNESCO-om. Iako su nekada baranjski fašange trajali tri dana – od nedjelje do utorka – danas ih možemo sresti vikendom.
Buše su maske koje simboliziraju istjerivanje zime i prizivanje plodne godine u poljoprivredi. Njih prati zvuk gajdi, tambura i vesela pjesma. Nekada su buše spontano obilazile domaćinstva, dok ih danas možemo vidjeti u organiziranim povorkama s unaprijed određenim rasporedom i lokacijama. Također, njihove su nepodopštine danas nešto blaže nego u prošlosti.
U podunavskim šokačkim selima Draž, Gajić, Topolje i Duboševica fašenge se održavaju od 28. veljače do 4. ožujka, dok su posebno poznate Petaračke buše u Baranjskom Petrovom Selu, koje vladaju od 2. do 4. ožujka. Povorka buša i gajdaša u Dražu održava se u subotu, 1. ožujka, dok u Baranjskom Petrovom Selu prolazi dan kasnije, a veselje traje sve do Čiste srijede.
Nisu! Postoje strašne i lipe buše. Strašne buše prepoznatljive su po drvenim zoomorfnim maskama s rogovima, izvrnutim kožusima, klepkama i klepetaljkama, dok su lipe buše odjevene u svečanu narodnu nošnju, prekrivene veom, a često su maskirani u suprotni spol. Iako strašne buše izgledaju zastrašujuće, njihov jedini neprijatelj je – zima.
Prema predaji, krajem 17. stoljeća, tijekom osmanske vladavine, buše su svojim strašnim izgledom i bukom uspjele otjerati Turke i osloboditi Baranju. Šokci su se maskirali u strašna bića koristeći rogove, ovčje runo i bučne predmete, čime su uplašili Osmanlije i natjerali ih u bijeg.
Pokladno jahanje još je jedan važan dio tradicije, prisutan diljem Slavonije i Baranje, osobito u područjima uz Savu. Ovaj običaj potječe iz vremena Vojne krajine, kada su graničari, odjeveni u svečane odore, obilazili svoje kolege na stražama, donoseći im pokladna jela i pića.
Vardarac, malo mjesto poznato po vrhunskim restoranima i bogatoj mađarskoj tradiciji, domaćin je jedinstvenog pokladnog običaja – Kakasutesa. Ova svečana povorka konjskih zaprega kreće se kroz selo uz pjesmu, a mladići maskirani u pijetlove silaze s kola i plešu oko djevojaka i žena koje ih dočekuju ispred kuća.
Jedna od najvećih pokladnih manifestacija u regiji su Đakovački bušari, koji se održavaju vikend ranije, ove godine 22. i 23. veljače. Ova manifestacija okuplja karnevalske skupine iz cijele Hrvatske i inozemstva, a središnji događaj je velika povorka kroz Đakovački korzo. Osim u kostimiranim skupinama, posjetitelji mogu uživati u tradicionalnim delicijama, uličnim zabavljačima i pokladnom jahanju u nedjelju.
Pokladno vrijeme u Baranji i okolici prilika je za očuvanje bogate kulturne baštine i zajedničko slavlje uz pjesmu, ples i neizostavne buše!
Fotograf: Dubravko Franjin
Pravila Privatnosti
